Generalno je mišljenje da je genetika jedan od glavnih faktora dugog života, ali dosta studija je pokazalo da je njen uticaj ipak manji nego što mislimo. Umjesto toga, ishrana, redovna fizička aktivnost i smanjenje stresa, osim što mogu popraviti kvalitet svakodnevnice, mogu nam i produžiti život.
Krećite se.
Današnji način života je takav da većinu dana provedemo sjedeći na poslu, nakon čega određenim prevozom idemo kući, i u većini slučajeva, opet sjednemo. Ovakvo ponašanje može imati jako ozbiljne posljedice na naše zdravlje, zbog čega fizičku aktivnost moramo učiniti neizostavnim dijelom našeg života. Mnogo ljudi će reći da nema vremena za trening kao takav, ali to nije izgovor. Kada kažem fizička aktivnost, to ne mora biti odlazak u teretanu i trening od sat vremena ili više. Hodajte do posla, trčite ujutro, otiđite na bazen i plivajte, idite na jogu. Opcija je bezbroj. Pola sata dnevno može učiniti čuda za vaše zdravlje i za vaše raspoloženje.
Pazite na ishranu.
Zdrava ishrana je postala neka vrsta trenda u posljednjih par godina, što je jako pozitivno. Ali osim što pazite šta jedete, bitno je obratiti pažnju i na količinu. Jako je važan balans. Pored toga što ćete izbaciti recimo šećer i prerađenu hranu, bitno je i ustanoviti određeno vrijeme za jelo kako bismo lakše regulisali metabolizam.
Smanjite stres.
Ovo je jedna od stvari koje zvuče jednostavno, ali je daleko od toga. Prvi korak je uvijek definisanje izvora stresa, ali šta onda? Ako je izvor nešto čega se ne možete lako riješiti, onda je bitno naći nešto što će biti vaš “ventil”. To može biti opet neka fizička aktivnost poput treninga i joge. Može biti i meditacija. A možete pronaći i neki novi hobi koji će vam pomoći da se opustite.
Riješite se poroka.
Još jedan težak prijedlog. Iako poroci poput cigara i alkohola mogu poslužiti kao trenutna pomoć kod stresa, učinak je kratkotrajan za raspoloženje, a dugotrajan za zdravlje.
Spavajte dovoljno.
San je jedan od ključnih faktora zdravog tijela. I premalo i previše sna mogu biti štetni. Naučnici vjeruju da premalo sna može povećati rizik od dijabetesa, srčanih bolesti i pretilosti, a sve ovo je povezano sa kraćim životnim rokom. S druge strane, previše sna može dovesti do smanjene fizičke aktivnosti, pa čak i depresije.
Na kraju, genetika koju ne možemo kontorlisati jeste važan faktor za dug životni vijek. Ono što možemo kontorlisati jeste kvalitet života i naše navike. Ove navike će vam pomoći da imate više energije, da budete sretniji, i na kraju, da imate što duži život.