Kako sjedilački način življenja utiče na vaše fizičko i mentalno zdravlje?

Bilo da je to na poslu, ispred televizora, laptopa moderni čovjek 21. vijeka provede veliki dio svoga dana isključivo sjedeći ili se jednostavno izležava. Iako je tempo kojim napreduje nauka, tehnologija, ekonomija i svijet uopšte, izrazito brz, u isto vrijeme smo mi kao dio “aktivnog” društva zapravo izrazito usporeni.

Zbog toga ću da vam pobliže objasnim šta je to sjedilački način života i na koji način neznatne promjene mogu imati veliki učinak na vaše mentalno i fizičko zdravlje.

Prije nego što vam dam nekoliko savjeta, upoznat ću vas sa time šta označava sjedilački način života. Sjedilački način života uključuje malo ili nimalo fizičke aktivnosti. Osoba koja živi sjedilačkim životnim stilom često sjedi ili leži dok obavlja radnje poput druženja, gledanja televizije, igranja video igara, čitanja ili korištenja mobilnog telefona / računara.

Budite oprezni!

Sjedilački način života potencijalno može doprinijeti lošem zdravlju i mnogim uzrocima smrti. Kako u studiji navodi autor Jung Ha Park (Odjel za porodičnu medicinu, Nacionalna univerzitetska bolnica Jeju, Koreja) i drugi, manjak fizičke aktivnosti povećava rizik od fizičkih i mentalnih bolesti kao što su: kardiovaskularne bolesti, dijabetes tip 2, pretilost, depresija te povećana anksioznost.

Šta se dešava sa našim tijelom kada se ne krećemo?

Možete izgubiti snagu i izdržljivost jer ne koristite dovoljno vaše mišiće. Vaše kosti mogu oslabiti i izgubiti određenu količinu minerala koja im je potrebna. Nikakva ili nedovoljna fizička aktivnost znatno će utjecati na vaš metabolizam i imunitet te će organizmu biti potrebno puno više napora da sagori masti i šećere.

Kako se manjak kretanja odražava na naše mentalno zdravlje?

Prema istraživanju autorice Laure D. Ellingson ( profesorica na Odsjeku za kineziologiju, Državni univerzitet Iowa, SAD) i drugih, dokazano je da nedovoljno kretanje najviše utiče na adolescente 21. vijeka,  na njihovo raspoloženje, spavanje i nivo stresa. Podaci su pokazali da bezobzira na mnoštvo mogućnosti na osnovi kojih možemo biti aktivniji (teretane, šetališta, bicikla, atletske staze i personalni treninzi) i načina na koji možemo poboljšati naše mentalno zdravlje (razgovor sa nekim od naših bližnji ili odlazak psihologu). Činjenica da li ste aktivni ili ne može igrati važnu ulogu u kvaliteti vašeg mentalnog zdravlja. Stoga se preporučuje do 60 minuta lagane šetnje ili vožnje biciklom ili 30 minuta bilo kakve vrste treninga.

Kako se pokrenuti?

1. Čišćenje: vjerovali ili ne, neznatne aktivnosti kao što su usisavanje, brisanje ili jednostavno malo intenzivnija aktivnost u kući može vas potaknuti da se više krećete i motivisati vas da postanete aktivniji iz dana u dan. Čist prostor znači bistar um.
2. Na poslu: ukoliko ste u mogućnosti svoje pauze za ručak ili užinu provedite u laganoj šetnji sa vašim kolegama. Ne samo da ćete se pokrenuti vi, već će i oni zasigurno biti motivisani da vam se pridruže.
3. Stepenicama, umjesto liftom: kada vam ruke nisu pune kesa iz supermarketa odlučite se da idete stepenicama radije nego liftom. To bi vam vremenom mogla postati i navika koja će zasigurno pomoći da se poželite više kretati.
4. Lagani trening sa kolegama ili prijateljima: Dvije glave pametnije su od jedne. Ukoliko se sramite odlaska u teretanu sami, iskoritite džoker i povedite prijatelja. U dobrom društvu zasigurno ćete biti motivisani da radite na sebi i stvorite si bolje životne navike za budućnost.

Ostanite zdravo!